Thursday, April 25, 2024
spot_img
HomeFoto GaleriaFamilia , Veteranos no Autoridade Municipio halo`ot ona Restos Mortais Saudozu Macario...

Familia , Veteranos no Autoridade Municipio halo`ot ona Restos Mortais Saudozu Macario Ximenes

RCL VP NEWS 28/08/2021

Familia , Lideres Comunitario , Veteranos no Autoridades Municipio Lautem Sabado 28/08/2021 Ne`e halo`ot ona Restos Mortais Saudozu Macario Ximenes iha Cemiteiro Geral Lori , Suco Lore Primeiro , Posto Administrativo Lospalos , Municipio Lautem .

Saudozu Macário Ximenes Moris iha Aldeia Vailana, Suku Loré I, Postu Administrativu Lospalos, Municipio Lautem  iha loron 25 fulan Abril tinan 1955, no Mate iha Area Suco Tutuala , Posto  Administrativo Tutuala iha Loron 1 de Maio 1981, tamba Defende Nia Rai Timor Leste .

Atu hatene Kompleto kona ba Saudozu Macario Ximenes nia Biografia no ninia Dedikasaun ba Luta Libertsauan Nasional Tuir Mai Biografia Macario Ximenes nebe hato`o husi Familia Saudozu Liu husi Cerimonia Funeral nebe hala`o iha Aldeia Vailana , Suco Lore Primeiro , Postu Administrativo Lospalos , Municipio Lautem

‘’ BIOGRAFIA SAUDOZU MACÁRIO XIMENES’’

‘’ Saudozu Macário Ximenes Moris iha Aldeia Vailana, Suku Loré I, Postu Administrativu Lospalos, Municipio Lautem  iha loron 25 fulan Abril tinan 1955, Oan husi aman Lesu-Malai (Matebian) no Inan Lauvata (Matebian) husi Uma Lisan Pere-Vata, nu’udar Oan dahuluk husi Maun Alin nain rua husi : Caetano Ximenes Alias Mau-Sina (Saudozu) ne’ebé mate Tamba Hasoru  Enbuskada husi Militar Indonesia iha tinan 1996 iha parte Municipio Viqueque nian .

Saudozu Macário Ximenes, desde Ki’ik to’o Joven nunka mehi atu Eskola hanesan nia Alin ka nia Kolega sira seluk, maibé prefere liu ba Peskador nu’udar Talento ba iha nia Vida Moris tomak.

Iha tinan 1976 Fulan Novembro, Saudozu Macário Ximenes hahú forma uma kain hamutuk ho Dona Tereza Mária Neves husi Uma  Lisan Wacumura liu husi Matrimóniu kultural. Husi forma uma kain ida ne’e Saudozu hetan oan hamutuk na’in 3 mak hanesan tuir mai ne’e :

  1. Sãozinha Ximenes (Matebian)
  2. Afati Ximenes (Matebian)
  3. Etelvina Maria da Costa

Saudozu Macario Ximenes nia partisipasaun ba Luta Libertasaun Nasioanal da Ptria mak hanessan tuir mai nee:

Wainhihra Indonezia Invade Timor leste Iha tinan 1975, Saudozu Macario hamutuk ho Familia sira halai ba Ai laran . no iha Loron 7 Fulan Dezembru 1975, iha momento neba Saudozu nudar Membru Milisia no Kaer kilat hamutuk Ho nia Komandante (saudozu) Marçal Noronha. iha tinan 1977 Saudozu Macario kontinua nudar membru Milisia, hamutuk fali ho Komandante Armando Nolasco (Coro-Asu) no hetan konfiansa husi nia komandante nudar Guarda  prijoneira iha Aldeia Teikuru no kontinua nia knaar nebe hanesan iha Aldeia Buka Liberdade, maibe Saudozu mos hetan kna`ar seluk nudar Guarda Kosteira hodi tau matan ba inimigo husi parte tasi nian. Hafoin  ida ne`e Saudozu hamutuk nafatin ho Familia no Forsa sira hodi evakua ba to`o iha Foho Matebian.

Iha loron 28 fulan Novembro tinan 1978, bain hira forsa Militar Indonezia harahun Foho Mate bian liu husi Bombardeamento, Saudozu Macario fila fali mai ho nia Familia iha Ponta Leste parte Sull Lore nian, nudar nia moris fatin.

Wainhira fila husi Foho Matebian no too iha area parte Lore nian Saudozu Reziste nafatin iha ailaran no hahu hanoin, hodi buka nia Familia sira ba rende ka entrega A`an  iha inimigu nia liman, ho nune nia bele livre atu hamutuk ho nia maluk sira seluk hodi funu hasoru liman kroat militar indonesia.

Iha fulan Maio tinan 1980 Saudozu afeta moras Pulmaun ho nune`e Saudozu hetan Autorizasaun husi nia Superior sira, atu ba Rende iha Inimigu nia liman nu’udar Desmobilizadu. Maski iha inimigu nia liman maibé Saudozu nafatin kontinua nia servisu liu husi Rede Klandestina to’o tinan 1981 fulan Marsu ho objetivu prinsipal ba Libertasaun da Pátria Timor-Leste.

Iha tinan nebe hanesan Inimigu komesa ona Deskonfia Saudozu, tamba halo ligasaun ho Forsas Armadas ka Falintil sira iha ai laran.

Ho deskonfiansa hirak nee, inimigu komesa Kaptura Saudozu Macario Ximens  iha loron 18 fulan Abril 1981 hamutuk ho nia maluk nan 9 (sia) Kompostu husi Feto nain hat(4) no Mane nain Neen(6) inklui Saudozu rasik, mak naran hanesan tuir mai nee:

  1. Cristovao Gomes
  2. Carlus da Graca
  3. Ou-Tchai
  4. Koroso Saudozu
  5. Paya Luanu saudozu
  6. Ofelia Sacramento saudozu
  7. Reimalai saudozu
  8. Moru-Lawanu saudozu
  9. Ermenegildo saudozu

Ho Brutalismu hahalok inimigu nebe hasoru Saudozu Makario ho nia maluk sira, hanesan Trajedia ida neebe nunka mosu husi imazinasaun familia sira, maibe ida nee mak sai realidade nebe familia tenke simu.

Saudozu Makario hetan Kaptura husi Militar Indonesia iha Aldeia Vailana Suco Lore 1 iha loron 18 fulan Abril tinan1981, no Transporta kedan ba Kodim 1629 Lospalos no Militar Indonesia Transporta kontinua ho elikopteru ba ilha Jaco iha Parte Leste  Postu Administrativo Tutuala iha loron 21 fulan Abril 1981.

Wainhira Saudozu Destera husi Nia moris fatin ba too iha Ilha Jaco Area Leste Tutuala, nudar dadur ho nia maluk sira seluk nebe naran mensiona iha leten durante semana ida liu  loron 3 iha neba .

Tamba ho situasaun balun nebe mak ejije hodi ameansa ba Saudozu Macario ho nia maluk sira seluk nia moris, liu-liu hamlaha no hamrook tamba inimigu  bandu lori Aihan , Nune`e  Saudozu ho nia maluk sira Lori subar Katana Rua iha kadeira helikopteru nia okos hodi dehan katak atu uja hodi salva sira nia vida, maibe to ikus elikoptru hatun sira iha Fatin Destinado  Ilha Jaco entre sira la lembra atu foti katana refere tamba iha situasaun trauma nia laran.

Saudozu Macario nudar Peskador desde kiik, nia sempre buka meius  atu desloka husi fatin perigu refere ba fatin seluk. maibe Saudozu macario mos nunca hanoin atu salva ba Nia A`an De`it , tamba Saudozu nia Espirito Sosialismo nebe A`as Tebes, ho nune`e Saudozu Macario Deside Foti Ai Kabelak Pedasuk hodi uja Nani Tasi Husi Ilha Jaco ,mai to`o Tasi Ibun Walu Sere  , no konsege Foti Bero ida Husi Pescador Tutuala Nian , hodi uja ba Salva nia Kolega Sira nebe sei iha Ilha Jaco nian .

Ho Bero ne`e Duni , Saudozu Macrio konsege Salva nia Kolega sira seluk nia Vida husi Ilha Jaco to`o mai iha Tasi Ibun Valu Sere , iha Loron 1 Fulan Maio tinan 1981 iha Tuku 4 Madrugada.

Maske Saudozu Macario ho nia Maluk sira Sai ona husi Fatin Ijolamento , maibe iha loron nebe hanesan , Saudozu Nafatin Hasoru Imbuskada Husi Inimigo sira no Saudozu Macario Hakotu nia Zornada Moris nian iha Mundu , no husik Hela Fe`en ,  Oan Ki`ak no  Familia tomak iha Loron 1 Fulan Maio Tinan 1981 , hodi Descansa Em Paz iha Reino Lalehan ‘’

Saudozu Macario Ximenes rai hela nia Prinsipio da Luta nian ho Lia Fuan mak ‘’ Ami Fila ho Ami nia Caixao Maibe fo Liberdade ba Imi nia Futuru.

Entertanto ; Cerimonia Halo`ot Restos Mortais Saudozu Macario Ximenes ne`e Partisipa Direita husi Administrador Municipio Lautem , Prezidente Conçelho Combatentes Libertasaun Nasional (CCLN) Municipio Lautem , Polisia no F-FDTL , Veteranos , Lideres Comunitario no Manorin Sira iha Ensino Bazico Central Coro-Asu de Maluro no Comunidade hamutuk Kuaje 1000.

 

Jornalista : NAP

EDITOR ; Nascimento Provincial

 

 

 

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING.

NOTISIA FOUN.

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x